Razina Kaspijskog mora smanjuje se za 5-10 cm godišnje

Razina Kaspijskog mora smanjuje se za 5-10 cm godišnje
Razina Kaspijskog mora smanjuje se za 5-10 cm godišnje
Anonim

Prosječna godišnja razina vode u Kaspijskom moru smanjila se za oko 5-10 cm u odnosu na prošlu godinu, prema iranskom Ministarstvu energije.

Prema riječima Behzada Layekija, voditelja Nacionalnog instituta za oceanografiju i atmosferske znanosti, različiti čimbenici igraju odlučujuću ulogu u vodostaju Kaspijskog mora, poput volumena vode koja teče iz rijeka u ovo slivno područje, količine oborina i brzina isparavanja.

Žaleći kako je razina vode u Kaspijskom moru opadala u posljednjih 30 godina, rekao je da je 1977. razina mora naglo pala i da je imala tendenciju porasta do 1995. godine; ali od tada, u posljednjih 26 godina, razina morske vode je u opadanju.

Sada je 1977. godine jedan metar nadmorske visine, što je bila najniža razina u Kaspijskom moru u posljednjih pet desetljeća, a ako se nastavi isti trend, ponovno će doseći najnižu razinu za manje od 10 godina, naglasio je.

Prema njegovim riječima, dugoročne prognoze temeljene na scenarijima klimatskih promjena pokazuju pad razine vode jezera za 4-6 metara u sljedećih 30-50 godina, izvijestila je u petak ISNA.

Smanjenje razine morske vode, osim problema koje predstavlja za luke i plovidbu u ovom slivnom području, ima negativan utjecaj na zaštićena područja, uključujući močvarna područja, kao i na vodeni svijet zbog povećane slanosti i temperature vode.

Ukazujući na još jedan faktor pada razine vode u Kaspijskom moru, napomenuo je da je najveća rijeka koja se ulijeva u Kaspijsko more Volga, koja opskrbljuje oko 85 posto mora, no posljednjih je godina izgrađeno nekoliko brana na korito rijeke, čija je potrošnja vode u različitim dijelovima smanjila volumen vode koja ulazi u Kaspijsko more.

Nadalje, izrazio je mišljenje da je davanje prava na vodu moru i njegovim rijekama jedna od najvažnijih mjera koje sve kaspijske zemlje mogu poduzeti kako bi spriječile smanjenje vodostaja.

Kaspijsko more najveće je zatvoreno unutarnje vodeno tijelo na Zemlji. Na sjeveroistoku graniči s Kazahstanom, na sjeverozapadu s Rusijom, na zapadu s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i na jugoistoku s Turkmenistanom. Područje mora iznosi 600.384 četvornih kilometara, a obala 7.000 kilometara.

400 vrsta vodenih organizama i treće najveće rezerve nafte i plina ispod njegova podmorja nakon Perzijskog zaljeva i Sibira udvostručile su vrijednost ovog rezervoara, a jesetre su najvažniji stanovnici mora.

Usvajanje 400 vrsta vodenog svijeta udvostručilo je vrijednost Kaspijskog mora. Istraživači vjeruju da je 80 posto zagađenja Kaspijskog mora povezano s protokom vode iz Volge i drugih zapadnih rijeka iz Azerbajdžanske Republike.

Česta izlijevanja nafte u obalnim regijama Azerbajdžana i Kazahstana, otpad iz više od 40 tvornica i rafinerija nafte koji ulaze u more, smanjenje i nestanak vodenih vrsta Kaspijskog mora od 1990. neki su od glavnih problema s kojima se Kaspijsko more suočava.

Nacionalni institut za oceanografiju i atmosferske znanosti proveo je opsežna istraživanja na ovom slivu, uključujući više od 10 istraživačkih ekspedicija u Kaspijskom moru, stjecanje certifikata i uspostavljanje pouzdanog laboratorija Odjela za okoliš, identificirajući točke povećanog rizika od erozije obale na morskoj obali.

Osim toga, uzorkovanje dnih sedimenata u dubokim vodama južnog dijela Kaspijskog bazena, objavljivanje više od 80 znanstvenih dokumenata o Kaspijskom moru, proučavanje, mjerenje i modeliranje u zaljevu Gorgan te predstavljena znanstvena i izvršna rješenja za održivost ekosustava i više od 70 istraživačkih projekata u južnom dijelu Kaspijskog mora - druge aktivnosti znanstveno -istraživačkih instituta.

Ahmad Reza Lahidjanzade, zamjenik načelnika Odjela za okoliš (DOE) za morski okoliš, rekao je u kolovozu 2020. da je gospodarenje otpadom u Kaspijskom moru na rubu krize i ozbiljno ugrožava morski okoliš.

Osim otpadnih voda, procjedne vode u more ulaze rijekama ili oborinama, a budući da je zagađenje procjednim vodama vrlo veliko, to predstavlja ozbiljnu prijetnju morskom okolišu, žalio se.

Napomenuvši da je ispuštanje urbanih i ruralnih otpadnih voda u more još jedan problem s kojim se Kaspijsko more bori, objasnio je da u brojnim gradovima u sjevernim pokrajinama nema postrojenja za pročišćavanje.

Navodeći da su plastika i mikroplastika među problemima koji bi mogli predstavljati prijetnju čovječanstvu u sljedećih 10 godina, napomenuo je da erozija čini mikroplastiku od plastičnog otpada, a 70 posto nje ide izravno u mora, što znači da može ući u vodu i ljudski ciklus hrane, šteteći ljudskom zdravlju i morskoj bioraznolikosti.

Preporučeni: