Što osobu čini jedinstvenom? Znanstvenici su učinili još jedan korak ka razotkrivanju vječne misterije uz pomoć novog alata koji bi mogao omogućiti točnije usporedbe DNK modernih ljudi s DNK naših izumrlih predaka.
Prema studiji objavljenoj u petak u časopisu Science Advances, samo 7% našeg genoma je jedinstveno i nema zajedničkih obilježja s drugim ljudima, kao ni s drugim ranim precima.
Nathan Schaefer, računalni biolog sa Sveučilišta u Kaliforniji i koautor novog djela, rekao je:
"To je prilično mali postotak. Zato znanstvenici napuštaju ideju da smo mi ljudi toliko različiti od neandertalaca."
Studija je koristila DNK ekstrahiranu iz fosilnih ostataka sada izumrlih neandertalaca i denisovaca, koji datiraju od prije 40.000 ili 50.000 godina, kao i od 279 modernih ljudi diljem svijeta.
Znanstvenici već znaju da moderni ljudi dijele DNK s neandertalcima, ali različiti ljudi imaju različite dijelove genoma. Jedan od ciljeva nove studije bio je identificirati gene koji su jedinstveni za suvremene ljude.
Ovo je složen statistički zadatak, a istraživači su "razvili vrijedan alat koji uzima u obzir nedostajuće podatke u drevnim genomima", rekao je John Hawkes, paleoantropolog sa Sveučilišta Wisconsin u Madisonu.
Istraživači su također otkrili da je čak i manji dio našeg genoma - samo 1,5% - jedinstven za našu vrstu i zajednički svim živim ljudima. Ovi dijelovi DNK mogu sadržavati najvažnije naznake o tome što doista razlikuje moderne ljude.
"Možemo reći da su ove regije genoma jako obogaćene genima povezanim s neuronskim razvojem i funkcijom mozga", kaže koautor računalne biologije Richard Green sa Sveučilišta California u Santa Cruzu.
Greene je 2010. pomogao u izradi prvog nacrta sekvence genoma neandertalca. Četiri godine kasnije, genetičar Joshua Eiki napisao je jedan rad u kojem je pokazao da moderni ljudi nose neke ostatke neandertalske DNK. Od tada su znanstvenici nastavili poboljšavati metode za vađenje i analizu genetskog materijala iz fosila.
"Bolji alati omogućuju nam postavljanje sve detaljnijih pitanja o ljudskoj povijesti i evoluciji", rekla je Eiki, koja sada radi na Princetonu i nije bila uključena u novu studiju. Pohvalio je metodologiju nove studije.
Nalazi ističu da smo "zapravo vrlo mlada vrsta", rekao je Eiki. "Ne tako davno dijelili smo planet s drugim ljudskim vrstama."