Masivni šumski nasadi učinili su rijeke plitkim

Masivni šumski nasadi učinili su rijeke plitkim
Masivni šumski nasadi učinili su rijeke plitkim
Anonim

Sadnja velikih površina ravnica i nekadašnjih poljoprivrednih polja sa šumama može dovesti do činjenice da će u rijekama uz njih biti manje vode već nekoliko desetljeća nakon početka pošumljavanja. Do ovog su zaključka došli britanski klimatolozi čiji je članak objavila Global Change Biology.

"Ponovno pošumljavanje jedan je od glavnih načina borbe protiv globalnog zatopljenja, ali moramo biti vrlo oprezni pri odabiru mjesta za njihovo sadnju. U nekim dijelovima svijeta promjene u prirodi dostupnosti vode učinit će pošumljavanje ne toliko isplativim kao što je u početku bilo" čini se ", pišu znanstvenici. …

Prema današnjim ekolozima i klimatolozima, sankcionirano i nezakonito krčenje šuma i dalje je jedan od glavnih problema za ekologiju i klimu Zemlje. Mjerenja sa NASA -inih satelita pokazuju da se stopa krčenja šuma u posljednjem desetljeću povećala za 62%, što je novi rekord za cijelo razdoblje promatranja.

Prema njima, Zemlja je svake godine lišena ogromnih šuma, koje su po površini jednake Šri Lanki ili nekoj maloj državi u Europi. Većina tih sječa događa se u tropima, ali ne zaobilaze Rusiju i druge sjeverne zemlje.

Gubitak šume zabrinjava klimatologe i ekologe iz nekoliko razloga. Ne samo da dovodi do nestajanja stabala koja apsorbiraju velike količine CO2, već također dovodi do opsežnog restrukturiranja ekosustava i drugih promjena koje utječu na lokalnu i globalnu klimu. Konkretno, drveće ometa isparavanje vode iz tla, hladi tlo i služi kao izvor aerosola koji hlade Zemljinu atmosferu i reflektiraju dio svjetlosti i topline u svemir.

Plitko u 25 godina

Laura Bentley, klimatologinja sa Sveučilišta Cambridge (UK) i njezin kolega David Coombs otkrili su da pošumljavanje - jedan od najučinkovitijih načina borbe protiv učinaka krčenja šuma i porasta temperature na Zemlji - neće uvijek biti od koristi ljudima i lokalni ekosustavi.

Istraživači su do ovog zaključka došli nakon što su proučili kako se promijenilo stanje 43 ugla nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta, kao i prirodnih ravnica i stepe, gdje su šume posađene prije dva ili tri desetljeća. Ta područja, kako napominju istraživači, nisu bila samo u Europi i Aziji, već i u Australiji te na svim ostalim kontinentima Zemlje, osim Antarktika.

Opsežna studija o rastu ovih zasada u sljedećih 25 godina pokazala je zanimljiv učinak. Pokazalo se da se kao rezultat toga ravnoteža vode u tim regijama dramatično promijenila: osobito su tamošnje rijeke postale plitke. Već u prvih pet godina nakon sadnje drveća količina vode u rijekama pala je za 25%, a u narednim godinama smanjila se s početne razine za 40%. U nekim slučajevima, kako primjećuju istraživači, rijeke su potpuno suhe.

Ti su procesi bili najizraženiji na području livada i ravnica, na koje poljoprivreda ne utječe i u dobrom su stanju prije početka sadnje šuma. Osim toga, utjecaj pošumljavanja značajno se razlikovao u različitim regijama svijeta. Na primjer, u Europi su imali općenito pozitivan učinak, dok su u Australiji i Južnoj Africi pojačali suše i ometali život lokalne flore i faune.

Sve to, prema znanstvenicima, sugerira da ne treba nepromišljeno obnavljati šume na bilo kojem teritoriju koji je za to dostupan. Istraživači se nadaju da će prikupljeni podaci pomoći ekolozima i nadležnim tijelima da provedu opsežnu procjenu posljedica takvih mjera i odaberu optimalna područja za sadnju šuma.

Preporučeni: