Srednja Azija mogla bi se pretvoriti u beživotnu pustinju

Srednja Azija mogla bi se pretvoriti u beživotnu pustinju
Srednja Azija mogla bi se pretvoriti u beživotnu pustinju
Anonim

Znanstvenici su otkrili da je prije 34 milijuna godina iznenadna klimatska promjena dovela do ekološke katastrofe u središnjoj Aziji. Ovaj događaj zauvijek je promijenio biološku raznolikost regije. Velika područja Mongolije, Tibeta i sjeverozapadne Kine postala su sušne pustinje s malo vegetacije. Ta su zemljišta ostala takva gotovo 20 milijuna godina. Autori djela tvrde da bi se takav zaplet uskoro mogao ponoviti.

Suša u regiji može naštetiti ne samo životinjama koje ovise o određenim vremenskim uvjetima, već i osobi koja vodi njihovu farmu i uobičajenom okruženju.

Nakon proučavanja fosilnog peludi iz Azije, znanstvenici su došli do zaključka da je središnja Azija mnogo milijuna godina bila pusta, a nastanjivali su je uglavnom mali glodavci. Ranije su znanstvenici vjerovali da je ovo područje gotovo uvijek prekriveno šumama, a tek se s vremenom ovdje pojavilo nekoliko pustinja. Međutim, autori novog djela kažu da je država Srednja Azija sada više rezultat suprotnog učinka, kada su sušne pustinje postale zelene. No, postoji opasnost da bi se sušne zone ovog područja mogle ponovno proširiti.

"Ovi rezultati ukazuju na ozbiljne implikacije za budućnost biološke raznolikosti, poljoprivrede i ljudske dobrobiti u regiji", komentira Natasha Barbolini, vodeća autorica rada. "Činjenice iz prošlosti pokazuju nam da Srednja Azija nikada neće povratiti svoju jedinstvenu biološku raznolikost [koja je postojala i prije prvog pustinjenja] ako pustinje nastave rasti."

Image
Image

Pješčane pustinje poput Taklamakana, druge po veličini na svijetu, pojavile su se u cijeloj Srednjoj Aziji u prošlosti kao posljedica klimatskih promjena, kažu znanstvenici.

Studija je u skladu s prognozama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koje pokazuju da Srednja Azija ubrzano postaje jedno od najtoplijih i najsušnijih mjesta na planeti. Klimatske promjene poput one uočene prije 34 milijuna godina mogle bi ponovno dovesti do nepovratnih promjena u ekosustavima i gubitka biološke raznolikosti.

Karina Horn, koautorica studije, kaže: „Iako neke biljke koje su nekad bile dominantne još uvijek postoje u regiji, prilično su rijetke. To pokazuje da brze klimatske promjene mogu dovesti do nepovratnih promjena u populaciji."

Preporučeni: