Kako vam život na Zemlji može pomoći da pronađete život na Marsu

Sadržaj:

Kako vam život na Zemlji može pomoći da pronađete život na Marsu
Kako vam život na Zemlji može pomoći da pronađete život na Marsu
Anonim

To je stjenoviti planet sličan Zemlji koji kruži oko iste zvijezde i nalazi se na udaljenosti na kojoj može postojati tekuća voda.

No današnji Mars je jalova pustoš. Svaka voda koja je prije stotina milijuna godina tekla po površini odavno je nestala, a atmosfera je tanka ljuska od deblje barijere koja je nekad bila. No, je li planet u prošlosti mogao njegovati život i postoji li šansa da je neki život na Marsu preživio do danas?

Još ne možemo odgovoriti na ova pitanja, ali bliži smo nego ikad do saznanja. Novi tragovi počinju se pojavljivati s mnoštvom novih misija na horizontu.

Pustinje

Na Zemlji život opstaje na raznim mjestima, od vrućih pustinja Sahare do hladnih glečera Antarktika. Površina Marsa ima mnogo sličnosti s nekim od ovih mjesta, pa ako možemo pronaći život na sličnim mjestima na Zemlji, to bi moglo biti relevantno i za Mars.

Dirk Schulze -Makuch s Tehničkog sveučilišta u Berlinu, Njemačka, koordinirao je Projekt nastanjivanja na Marsu (HOME), koji je proučavao tlo prikupljeno u pustinji Atacama u Južnoj Americi i istraživao prisutnost mikroba - ako ih ima. Rezultati su pokazali da je život tu.

"Pokazali smo da čak i u hiper-sušnoj jezgri još uvijek postoji aktivan život mikroba", rekla je dr. Schulze-Makuch. “Pronašli smo nekoliko mehanizama preživljavanja. Na primjer, neki mikrobi koriste vodu izravno iz atmosfere, pa im ne treba kiša."

Image
Image

Tim je također stvorio različita tla i slane soli koje su imitirale neke marsovske uvjete. Ubrizgavanjem mikroba tamo mogu odrediti koji život danas može preživjeti pod površinom Marsa.

"Najviše su nas zanimali ekstremofili (bića koja preživljavaju na ekstremnim mjestima na Zemlji)", rekla je dr. Schulze-Makuch. “Za pokuse sa slanom vodom koristili smo planococcus halocryophilus (mikrob koji može živjeti u vrlo slanim i vrlo hladnim uvjetima). Utvrdili smo da se stvarno dobro podnosi."

Možemo simulirati uvjete na Marsu, ali ih ne možemo točno reproducirati. Na površini Marsa razine zračenja mnogo su veće nego bilo gdje drugdje na Zemlji, a na Marsu ima manje vode nego u najsušnijim pustinjama na Zemlji.

"Postoji mnogo mikroba koji iznenađujuće preživljavaju u uvjetima vrlo blizu Marsa", rekao je dr. Schulze-Makuch. "Ali to mora biti testirano na Marsu da biste bili potpuno sigurni."

Voda

Razumijevanje količine vode koja je u prošlosti bila na Marsu ključno je za razumijevanje njegove potencijalne nastanjivosti. Poznato je da gotovo svugdje na Zemlji, gdje ima vode, ima života. Stoga, ako je Mars nekad bio mnogo vlažniji nego što je danas, šanse za nastanjivanje značajno se povećavaju.

Dokazi o drevnoj vodi na Marsu pronađeni su na raznim mjestima. NASA -in rover Curiosity otkrio je drevno jezersko dno, a čini se da je sjeverna hemisfera Marsa nekada sadržavala veliki ocean. Sada znanstvenici žele otići dalje od ovog istraživanja.

Dr. Alberto Faeren iz Španjolskog centra za astrobiologiju u Madridu u Španjolskoj koordinira projekt MarsFirstWater. Ovaj projekt ima za cilj utvrditi koliko je vode moglo biti na Marsu u prvih milijardu godina, bilo da se radi o tekućoj vodi ili ledu, koliko je dugo tamo bilo i gdje se nalazilo.

Image
Image

Koristeći podatke iz prošlih, sadašnjih i budućih misija na Mars, kako na Zemlji tako i na samom Marsu, poput nadolazećeg NASA -inog rovera Perseverance, koji bi trebao biti lansiran u srpnju 2020., i europskog rovera Rosalind Franklin, koji bi trebao biti lansiran 2022. godine, cilj projekta je s najvećom pažnjom rekonstruirati i mapirati površinu drevnog Marsa.

"Vjeruje se da je između 4,5 i 3,5 milijardi godina Mars imao aktivnu površinsku hidrosferu koja je uključivala ledenjake, rijeke, jezera, delte, a možda čak i ocean veličine Sredozemlja", rekao je dr. Faeren.

Nova slika ranog Marsa sugerira da je ljeto bilo slično zimi na Islandu, a da je zima bila slična zimi na Antarktiku, rekao je.

Nestajući

Prethodna studija dr. Feyrena, IcyMARS, pokazala je da je drevni Mars možda bio hladniji nego što se očekivalo, ali ipak dovoljno vlažan da tamo živi. U jednom trenutku u povijesti ova je voda nestala s Marsa kada se jezgra planeta ohladila iz nepoznatih razloga, a atmosferu je odnio solarni vjetar.

"Kao rezultat toga, Mars je postao izuzetno hladan planet kakav je danas", rekao je dr. Faren.

Image
Image

MarsFirstWater tražit će bilo kakve biomarkere, poput mikrobnih lipida, koji bi mogli biti dokaz preživljavanja života u ovoj drevnoj regiji. Na primjer, provjera kemijskih procesa koji se odvijaju na marsovskim stijenama može nam reći koliko je tekuće vode bilo prisutno, što nam omogućuje da shvatimo koji je život tamo mogao preživjeti. Projekt će također tražiti biomarkere u geološkim podacima Marsa koji su slični onima koje proizvode mikrobi na Zemlji.

Tim već ima prve rezultate. Otkrili su da neke vrste mikroba pronađenih na Zemlji mogu spriječiti zamrzavanje vode na Marsu zbog njihovih bioloških procesa, dok su neki znakovi drevnog života možda ostali u vlažnim glinama ispod površine Marsa danas, što mogu proučavati roveri.

Sljedeći korak u potrazi za životom na Marsu bit će kombiniranje svih ovih dokaza i korištenje podataka iz nadolazećih misija za traženje novih znakova života. "Već znamo da je Mars bio nastanjiv", rekao je dr. Faren. "Sljedeće pitanje na koje treba odgovoriti je je li doista bilo naseljeno."

Ustrajnost i ExoMars možda neće biti dovoljni; to može zahtijevati misiju otkrivanja života koja može uzeti uzorak Marsa izravno kako bi znakovi života bili sigurni. No, nema sumnje da je odgovor na jedno od najvećih pitanja našeg doba nadohvat ruke.

"Znamo da su okolišni uvjeti na ranom Marsu bili nastanjivi", rekla je dr. Schulze-Makuch. “Bilo je jezera, oceana, padala je kiša. Mogao bi postojati život."

Preporučeni: