Mars bi mogao preživjeti tri sudara s "embrijima" planeta

Mars bi mogao preživjeti tri sudara s "embrijima" planeta
Mars bi mogao preživjeti tri sudara s "embrijima" planeta
Anonim

Američki planetarni znanstvenici zaključili su da se neobične razlike u kemijskom sastavu različitih marsovskih meteorita mogu objasniti činjenicom da je Mars sastavljen od ulomaka tri "embrija" planeta. To je u srijedu objavila pres služba Jugozapadnog istraživačkog instituta (SwRI) pozivajući se na članak u časopisu Science.

"Ako se Mars sudario s velikim tijelima koja su imala jezgru i plašt, tada bi se njegova litosfera trebala sastojati od izrazito heterogene mješavine ovih materijala. Drugi zaključci o tome kako i kada je Mars rođen", rekla je Robin Canap, planetarna znanstvenica iz SwRI -a, citirao ured za tisak instituta.

Dugo su znanstvenici vjerovali da su zemaljski planeti, koji uključuju Merkur, Veneru, Zemlju i Mars, svoj konačni izgled stekli tijekom sudara s mnogim "embrijima" planeta, velikim protoplanetarnim tijelima, čiji je promjer bio nekoliko tisuća kilometara.

Konkretno, formiranje Zemlje dovršeno je nakon sudara s protoplanetarnim tijelom veličine Marsa. Njegov pad značajno je promijenio kemijski sastav našeg planeta i doveo do rođenja Mjeseca. To se dogodilo prije otprilike 4,5 milijardi godina, 50-100 milijuna godina nakon rođenja Sunčevog sustava. Tek nakon toga, prema istraživačima, naš se planet ohladio, a na njemu su se razvili uvjeti pogodni za nastanak života.

Prije 10 godina planetarni znanstvenici počeli su sumnjati, na temelju podataka o izotopskom sastavu marsovskih meteorita, da je Mars izbjegao sličnu sudbinu i formirao se neobično brzo, doslovno u prvim milijunima godina života Sunčevog sustava. Štoviše, neki astronomi sada vjeruju da je Mars još uvijek "nerazvijeno" protoplanetarno tijelo, čiji je rast prestao mnogo prije nego što je mogao postati punopravni planet.

Tajne rođenja Marsa

Kanap i njeni kolege doveli su u pitanje ovu pretpostavku, pokušavajući shvatiti zašto se neki meteoriti marsovskog podrijetla koji su pali na Zemlju u posljednjih nekoliko desetljeća značajno razlikuju po skupovima stijena prisutnih u njima, kao i po omjerima zlata, platine i drugi plemeniti metali.

Znanstvenici su pokušali reproducirati njihov sastav pomoću računalnog modela utrobe novorođenog Marsa, koji je neprestano bombardiran navodno glavnim izvorom ovih vrijednih elemenata - velikim asteroidima, čija su utroba sastavljena od primarne tvari Sunčevog sustava.

Ovi proračuni neočekivano su pokazali da se prisutnost platine u nekim meteoritima i razlike u njihovom sastavu mogu objasniti samo ako se četvrti planet Sunčevog sustava sudario nekoliko puta s velikim protoplanetarnim tijelima, čiji se promjer kretao od 1.000 do 2.000 km … U ovom slučaju Marsov plašt je po svojoj strukturi postao sličan mramornom kolaču ili drugom pecivu koje se sastoji od mnogo različitih slojeva.

Sličan raspored litosfere planeta pak sugerira da je njezino formiranje trajalo oko jedan i pol desetaka milijuna godina, a nije završilo u prvim danima života Sunčevog sustava, kako su to ranije pretpostavljali planetarni znanstvenici. To nam ne dopušta da smatramo Mars netaknutim "nerazvijenim" embrijem planeta i uspoređujemo ga s drugim sličnim objektima, poput asteroida Vesta i Ceres.

Testiranje ove teorije, kako napominju znanstvenici, postat će moguće tek u dalekoj budućnosti, kada će robotske misije ili ekspedicije s ljudstvom moći dostaviti uzorke stijena na Zemlju s onih točaka na Marsu na koja su navodno pala protoplanetarna tijela. To uključuje Veliku sjevernu nizinu, divovsku nizinu na sjevernom polu planeta te ravnice Utopiju i Heladu.

Usporedba njihovog kemijskog i izotopskog sastava pomoći će znanstvenicima provjeriti ovu hipotezu, izračunati broj protoplanetarnih tijela koja su pala na Mars, a također razumjeti zašto crveni planet nije mogao narasti do veličine Venere i Zemlje, unatoč sličnom trajanju svog formiranja.

Preporučeni: